Blog

  • Donacija ili sponzorstvo

    Donacija ili sponzorstvo

    Donacija ili darovanje je davanje u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protučinidbe.

    S druge strane, sponzorstvo je davanje za koje postoji protuusluga reklame. Sponzor daje novac, robu ili usluge, a primatelj ga zauzvrat reklamira isticanjem njegove tvrtke, odnosno proizvoda/usluga, na reklamnim panoima na priredbama, sportskim terenima, dresovima, u pisanim materijalima, knjigama i drugim mjestima.

    Dakle, sponzorstvo je davanje s protučinidbom. S obzirom da postoje dvije činidbe, za sponzorstvo je primjereno sastaviti ugovor o sponzorstvu, kojim se uređuju prava i obveze sponzora i primatelja sponzorstva.

    Za donaciju nije nužno sklopiti ugovor, ali mora postojati pisana odluka uprave o darovanju u kojoj se navodi: koga, u kojem iznosu i obliku, te za koje svrhe se daruje.

    Za pruženu uslugu reklame primatelj sponzorstva mora izdati račun. S druge strane, ukoliko se sponzorstvo obavlja u naravi, sponzor je za darovana dobra/usluge također obvezan primatelju izdati račun i na istom zaračunati PDV. Za sponzorstvo u novcu nema obveze izdavanja računa ni plaćanja PDV-a.

    Sponzorstvo je u pravilu poslovne naravi, pa su troškovi ovog darovanja porezno priznati.

    Donacija je davanje bez protučinidbe, a kod sponzorstva postoji protučinidba.

    Donacije su dobrovoljna davanja humanitarnog, socijalnog i općekorisnog karaktera. Da bi donacije bile porezno priznati trošak moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti. Poduzetnicima se kao porezni trošak priznaju:

    • donacije u naravi ili novcu,
    • učinjene u tuzemstvu,
    • za kulturne, zdravstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, ustanovama i drugim institucijama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu posebnim propisima,
    • do 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.

    Donacije se porezno priznaju i poduzetnicima koji posluju s gubitkom.

    Poduzetnicima se priznaju i darovanja fizičkim osoba za operacije, liječenja, lijekove i ortopedska pomagala rješavanje kojih nije plaćeno zdravstvenim osiguranjem niti na teret fizičke osobe, pod uvjetom da je darovanje obavljeno na žiroračun fizičke osobe ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

    Porezno se ne priznaju i uvećavaju poreznu osnovicu poreza na dobit:

    • donacije iznad 2% prihoda prethodne godine, osim ako su dane prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija;
    • donacije učinjene u inozemstvo (neovisno o visini);
    • donacije koje se daju drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost s ciljem ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda; 
    • donacije koje poduzetnici daju u prvoj godini poslovanja.

    Za darovanje u stvarima/uslugama treba platiti PDV.

  • Primjena pogrešne porezne stope PDV-a

    Primjena pogrešne porezne stope PDV-a

    Problematika primjene pogrešne porezne stope 

    Člankom 38. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisana je opća stopa za obračun PDV-a od 25%. Nadalje, stavkom 2. i 3. istog članka Zakona propisana su dobra i usluge na čiju se isporuku obračunava snižena stopa PDV-a od 5% i 13%. 
     
    Navedene odredbe Zakona o PDV-u se usko tumače tako da bez obzira da li ste u nekoj transakciji prodavatelj ili kupac morate pažljivo voditi računa da li je kod predmetne isporuke dobara ili obavljanja usluga pravilno primijenjena stopa PDV-a.
     
    Sukladno prethodno navedenome potrebno je prilikom obavljanja transakcija obratiti pozornost na odredbe članka 47. Pravilnika o PDV-u gdje su detaljno navedena dobra i usluge kod čijih se isporuke primjenjuju snižene stope PDV-a o čemu treba voditi pozornost prilikom izdavanja računa za isporuku dobra ili usluge.
     
    Naime pogrešnom primjenom stope PDV-a kod isporuke dobara i obavljanja usluga proizlaze značajni porezni rizici za obadvije strane u transakciji – kupca i prodavatelja

    Rizici netočnog obračuna poreza 

    1.) Porezni rizici koji nastaju u svezi s pogrešnom primjenom stope PDV-a:

    Izdavatelj računa (prodavatelj) i dodatna obveza PDV-a:
    1. Ako je kod isporuke dobara i obavljanja usluga pogrešno primijenjena snižena stopa PDV-a umjesto opće stope od 25% tada se izdavatelju računa (prodavatelju) u naknadnim postupcima Porezne uprave može obračunati dodatna obveza PDV-a koju neće nužno moći prenijeti na kupca dobara ili usluga. Odnosno prodavatelj će morati platiti dodatno zaračunati PDV budući da nije primijenio ispravnu poreznu stopu a kupac isti naknadno neće moći priznati kao pretporez (osim ako se računi ne isprave). 
     
    Primatelj računa (kupac) i pravo na pretporez:
    2. Ako je kod isporuke dobara i obavljanja usluga pogrešno primijenjena opća stopa PDV-a od 25% tada primatelj računa (kupac), ako je obveznik PDV-a, nema pravo na odbitak pretporeza sukladno članku 135. st. 2. Pravilnika o PDV-u, a u svezi članka 57. st. 2. Zakona o PDV-u do visine više zaračunatog PDV-a. Prema tome, ako izdavatelj računa po obavljenoj isporuci zaračuna PDV po stopi 25% a trebao je primijeniti stopu od 13% onda primatelj računa smije odbiti pretporez samo do iznosa obračunatog uz primjenu stope od 13%, a razliku iznosa pretporeza do više porezne stope primatelj računa ne smije koristiti kao pretporez.

    Stoga, nikako nije zanemarivo obratiti izuzetnu pozornost na poreznu stopu koja je primijenjena u transakciji isporuka dobara i usluga te u slučaju pogrešne primjene porezne stope osigurati ispravak na zakonom propisani način.          
     
    2.) Ispravak računa sa pogrešno obračunatim PDV-om

    1. Ukoliko je izdan račun sa pogrešnom primjenom snižene stope PDV-a (obračunata je viša stopa umjesto snižene) obvezniku PDV-a tada izdavatelj računa ne može izvršiti ispravak računa prije nego dobije potvrdu primatelja računa da je izvršio ispravak pretporeza sukladno članku 33. st. 7. Zakona o PDV-u. U tom slučaju ispravci se provode u obračunskom razdoblju kada je došlo do saznanja o pogrešno obračunatom PDV-u. Na novom računu sa pravilno obračunatom stopom kao datum izdavanja računa treba navesti datum kada se izdaje novi račun, a datum isporuke na računu treba navesti datum kada se desio oporezivi događaj odnosno kada je došlo do isporuke dobara ili obavljanja usluga. Budući je primatelj računa koristio pretporez na koji nije imao zakonsko pravo smatramo da bi na iznos nezakonito korištenog pretporeza trebalo obračunati i kamate, odnosno navedeno pitanje i postupanje primatelja računa u tom slučaju bi trebalo raspraviti s nadležnom Poreznom upravom.  

    2. U slučaju ukoliko je izdan račun sa sniženom poreznom stopom a isporuka je oporeziva redovnom poreznom stopom (25%), ispravak (uvećanje obveze PDV-a temeljem primjene redovne stope) napraviti će se u razdoblju u kojem je utvrđena pogrešna primjena porezne stope. Pri tome, izdavatelj računa budući je naknadno platio PDV (jer je tek naknadno primijenio višu poreznu stopu) treba o tome obavijestiti nadležnu Poreznu upravu i platiti zatezne kamate od datuma kada je trebao platiti obvezu po uvećanom PDV-u do datuma uplate. 

    Iz prethodno navedenog je razvidno da pogrešna primjena porezne stope dovodi do pogrešnog obračuna poreza te obveze prema Poreznoj upravi da se neobračunati PDV plati a koji onda primatelj računa neće moći odbiti kao pretporez. Zato je vrlo bitno voditi računa o primjeni porezne stope.

    Nadamo se da će Vam naše napomene u vezi izmjena poreznih propisa pomoći.

    UERFD Županja